|
DISKURSU HUSI
SUA EXELÊNSIA PRIMEIRU MINISTRU
KAY RALA XANANA GUSMÃO
IHA SEREMÓNIA SÉTIMU ANIVESÁRIO
F-FDTL NIAN
Loron 2, fulan Fevereiru, tinan 2008
Komponente Naval-Hera
Exmu. Señor Prezidente
Parlamentu Nasional nian
Exmu. Señor Prezidente Tribunal Rekursu
Exmu. Señores Membrus Prlamentu Nasional
Exmu. Señores Membrus governu
Exmu. SeñorReprezentante Espesial Sekretariu
Geral ONU nian
Exmu. Señor Xefe Estadu Maior General F-FDTL
nian, Brigadeiru General Taur Matan Ruak
Exmu. Señores Membrus Korpu Diplomátiku
nian
Ofisal sira, Sarjentu sira, no Soldadu sira Falintil-FDTL
nian
Desde ke hau ezerse kargu Primeiru
Ministru no Ministru Defeza no Seguransa nian, hau afirma
tiha dala barak, katak hau nia perioridade prinsipal
ida iha Governu ida ne’e mak atu halo reestruturasaun
F-FDTL nian, ne’ebe artikula ho reforma seitor
Defeza no Seguransa nian. Hanesan ema hotu hatene, Defeza
Nasional nudar aktividade ida estadu nian, ho finalidade
atu kompleta objektivu ida ne’ebe exensial liu
hotu, mak esatabilidade no F – FDTL nudar nstrumentu
ida ne’ebe importante, liu husi ninia komponente
militar, hodi realiza objektivu ida ne’e.
Komemorasaun ba sétimu aniversáriu
Falintil-FDTL nian ne’e, hala’o ho signifikadu
ida ne’ebe espesial, tama nia moris bele kahur
ba disolve an iha nasaun ne’e nia moris rasik.
F-FDTL liga intimamente ba konseitu konaba soberania
nasional no independensia nasional no identifkasaun
husi instituisaun ida ne’e ho ninia país
ho ninia povu, maka ho orgulhu ita bele prezerva identidade
nasional.
Tuir konstituisaun no lei, Forsas Armadas
fundamentalmente sai nudar meiu ida hodi mantein paz,
no hanesan elementu ke kontribui atu bele rezolve konflitus
no tensoens ne’ebe mosu no nune’e, asegura
estabilidade ne’ebe esensial ba dezenvolvimentu
ne’ebe sustentavel atu garante moris diak ba povu,
tanba merese duni atu hetan moris diak ne’e.
Tanba ne’e, mak hua hakarak atu
koalia ba imi konaba reforma. IV Governu Konstitusional
hili tiha ona tina 2008 hanesan tinan reforma nian,
no implementa daudaun mudansa estrutural ne’ebe
ekilibrada konaba Gestaun estadu nian, no ida ne’e
implika katak orgauns hotu-hotu estadu nian sei sai
efisiente liu no funsional no livre husi korupsaun.
Dezenvolvimentu estadu nian signifika
katak ninia instituisaun sira hotu sei akompanha estadu
iha tarefa ida ne’e, no naturalmente, Forsas Armadas
mos inklui iha prosesu ne’e.
Profisionalizasaun Forsas Armadas nian,
nudar asuntu no importansia sentral, ne’ebe liga
ba formasaun no treinu militar, hodi hametin respeitu
ba hierarkia no disiplina militar, no fo sentidu ba
koezaun nomos vontade hodi servisu ba objektivu komum
ida. Profisionalizasaun implika modernizasaun ba material
no ekipamentu no implika preparasaun forsas nian ne’ebe
realista, para bele responde ba ezijensia ne’ebe
mosu husi konflitus, hodi hatene lolos natureza real
konaba ameasa sira.
Konsolidasaun F-FDTl nian mos depende
ba estadu nia kapasidade hodi dezenvolve relasoens kooperasaun
bilateral no multilateral ho países sira seluk,
hodi kaer metin oportunidades ne’ebe iha. Hau
anunsia iha Domingo liu ba, katak FEI – Forsa
Estabilizasaun Internasional sira, iha ámbitu
kooperasaun bilateral nia laran, sei fo formasaun ne’ebe
nesesariu ba militares timoroan sira atu hotu-hotu bele
alkansa parametru profesional ida ne’ebe ita hakarak.
Mos iha tinan 2007 atu remata, tuir
2a Reuniaun Komisaun Bilateral Luso-Timorense iha area
Defeza, aprova tiha Programa-Kuadru ida ba kooperasaun
tekniku militar ba periodu tinan tolu nian 2008 –
2010, ne’ebe konsiste husi aktividade prinsipal
hat (4), hanesan:
1. Fo apoiu ba dezenvolvimentu konaba
asesores militares
2. Fo apoiu ba kooperasaun ka prosesu resenseamentu
no rekrutamentu militar nian
3. Instrusaun, ne’ebe inklui formasaun ba rekrutas
foun ba exersitu F-FDTL nian, no ho ida ne’e ,
sei kria Sentru Língua Portugues ida, no
4. Programa formasaun iha Portugal, ba sarjentu no ofisiais
timor-oan sira.
Ho buat sira ne’e, hatudu katak
Timor-Leste simu nafatin apoiu jenerozu husi nasaun
sira seluk. Ita tenki hatene simu apoiu sira ne’e,
ho rekuinhesimentu no gratidaun, ho serteza katak, lakleur
tan, ita sei bele hala’o tuir modelu kooperasaun
internasional sira ne’e, ho foma ida aktivu duni,
hodi insentiva politika koopersaun nian, ho baze ba
respeitu mútuo no laiha interferensia asuntu
internu estadu ida-idak nian.
Nudar Ministru Defeza no Seguransa
nian, hau hakarak mos atu realsa karakter nasional instituisaun
militar nian, no tanba ida ne’e, reforma ida ne’ebe
governu hakarak implementa presiza solidariedade intitusional
husi orgaun soberania hotu-hotu.
Politika Defeza no Seguransa Nasional
sai politika ida integrada, atu fo garantia ba seguransa
nasional, tanba ne’e militar sira tenki koopera
aktivamente ho interveniente sira iha prosesu ida ne’e,
liliu ho Polisia Nasional Timor-Leste, hodi redus ba
maximu assimetrias ka diferensa sira ne’ebe provoka
distansiamentu ka hado’ok malu, ne’ebe ita
lakohi, entre instituisoens rua ne’e.
Governu hakarak promove reforma hirak
ne’ebe, hetan husi Grupu Estudu konaba Forsa 2020,
atu hari’i kapasidade konstitusional F-FDTl nian.
Governu mos hakarak atu instituisaun militar servisu
duni ba ninia patria no ninia povu, ho vokasaun liu
ba asoens kooperasoens sivil-militar, ho empenha liutan
ba operasoens humanitarias no fo apoio ba paz. Ita hotu
hakarak atu instituisaun militar bele hetan expansaun
teritorial atu kobre Timor tomak , hodi la’os
deit bele hetan operasionalidade no kapasidade resposta
ne’ebe diak liu, maibe mos atu manan konfiansa
husi populasaun sira nia Forsas Armadas.
Ita hakarak katak, joven barak tan
sei tama iha forsa, atu fo sira nia kontribuisaun ba
misaun patriotika ida ne’ebe defeza nasional reprezenta,
no husi fatin seluk mos, tenki halo implementasaun urgente
ba medidas atu fo atensaun ba kombatentes Falintil nian
(sra ne’ebe iha liur ka iha F-FDTL nia laran).
Ita manan independensia tanba determinasaun ne’ebe
as no sakrifisiu ne’ebe bo’ot no todan husi
kombatentes sira, no ita labele haluha katak demobilizasaun
lolos seidauk hala’o, no governu ida ne’e
iha ona planu atu hahu iha fulan hirak mai ne’e.
Hodi fiar metin katak, estadu iha dever atu rezolve
konflitus hotu-hotu ne’ebe bele ameasa unidade
no estabilidade nasional, no katak konflitu ne’ebe
mosu husi sira ne’ebe abandona instituisaun militar
no ita hanaran nudar Petisionariu, kazu Alfredo Reinado
no problema deslokadu sira, kontinua hanesan asuntu
ne’ebe sensitivu, ne’ebe sei la fo fatin
atu hahu hala’o dezenvolvimentu no modernizasaun
país ida ne’en nian. Governu iha parseria
ho orgauns soberania sira seluk no sosiedade sivil,
hala’o esforsu ne’ebe maka’as atu
hetan solusaun.
Iha problema tolu(3) ne’e, intervensaun
ne’ebe responsavel husi F-FDTL sei fundamental
tebes atu rezolve problemas hirak ne’e ho diak.
Iha kazu petisionarius, tanba ita bo’ot sira koñese
malu diak liu duke ema seluk, membrus F-FDTl sira bele
sai interlokutor privileajadu ba dialogu; iha kazu Reinado
nian, tanba iha duni imi nia instituisaun nia laran,
maka nia mos apriende konaba kodigus de konduta no honra
militar. Ita espera katak, lalais ka kleur, sei halo
toma konsiensia katak, sei iha deit dalan ida atu sai
husi impasse ida ne’e, ne’e mak dalan justisa
nian.
Konaba deslokadus sira, bai-bain ita
koalia konaba misoens de interese publiku, ne’e
sei liu husi aksoens, humanitarias de apoiu ba deslokadu
sira no asistensia humanitaria ba populasoens em geral.
Ita hotu espera katak F-FDTL sei kontinua koopera aktivamente
iha prosesu fo apoiu ba deslokadus sira, hodi sira fila
ba sira nia fatin uluk hela ba, bele liu husi fo seguransa
ba prosesu fila ba fatin, bele tuir aksoens sensibilizasaun
populasaun nian atu simu malu no bele mos husi apoiu
konkretu iha lojistika no transporte.
Señor Xefe do Estadu
Maior General, Brigadeiru Taur Matan Ruak
Ofisiais, Sargentus e Praças das Falintil-FDTL
Ita hotu kontente, tanba ita asisti
seremonia intrega lancha rua ne’ebe foin hadia
ona. Vetor tasi mosu duni, hanesan perioridade ida ba
ita nia rain, i tanba ne’e estrategia seguransa
no defeza nasional, implika dezenvolvimentu komponente
Naval nian. Forsa Naval ne’ebe lijeira, katak
la todan, sei ajuda ita nia país atu uza ita
nia tasi tuir ita nia nesesidade, hodi garantes níveis
ne’ebe adekuadus ba seguransa tulun dezenvolvimentu
espasus maritimus ne’ebe partense ba ita nia soberania
no ita nia juridisaun, nomos atu honra komprimisus,
ne’ebe ita hetan husi tratadus internasionais
ne’ebe estadu asina. Hau hanoin katak urgente
teb-tebes atu hala’o patrulhamentu no fiskalizasaun
ba ita nia aguas teritoriais, iha ne’ebe ita iha
rekursus ne’ebe importante tebes ba ita nia soberania
no ita nia dezenvolvimentu sustentadu.
Hau sauda ho militar sira hotu ne’ebe
ohin loron marka prezensa iha ne’e, ba imi empenhu
no dedikasaun ba kauza Defeza Nasional, hau hanoin katak
faze be at liu nian, liu tiha ona: konstruasaun instituisaun
nian, ne’ebe habot an ho fragilidades. Tanba ita
aprende beibeik husi erros pasadu nian, ita hotu hamutuk
hala’o komprimisu hodi hari’i no foti fali
instituisaun militar ida ne’e, ba patamar ka nivel
ida ne’ebe hanesan ho instituisoens militares
sira seluk iha mundu rai klaran.
Ita buka efrenta futuru, ho firmeza
no konfiansa, ho serteza katak ita sei kaer metin efisiensia,
dignidade no prestijiu F-FDTL nian. Instituisaun ida
ne’e tenki sai duni referensial esperansa ba povu
no ba patria: konaba seguransa, esabilidade no dezenvolvimentu.
Hau mos aproveita atu kongratula segundu
Sargentu Arlindo no ninia seksaun, ne’ebe fo seguransa
ba EDTL, iha Komoro, hodi hola aksaun ne’ebe firme
atu defende interese estadu no povu nian.
Obrigadu barak
Kay Rala Xanana Gusmão
Loron 2, Fevereiru, tinan 2008.
|