Baucau, TP.
Segunda, 13 Agusto 2007
Komandante F-FDTL Brigadeiru General Taur Matan
Ruak hateten violensia nebe mosu iha Baucau to’o
Viqueque ne’e lori konsekuensia boot no halo
ema hotu-hotu inklui nia rasik mos triste.
"Hau hanesan Baucau oan hau mos sente triste,
mais triste deit la to'o, importante halo nusa maka
bele kopera para ultrapassa" Katak Taur ba
Timor Pos, depois enkontru ho veteranu Falintil,
eis klandestina no antigo kombatente iha Quartel
F-FDTL Primeiru batalaun Baucau, Quinta(09/08).
Enkontru ne'e atu responde ba situsaun
nebe akontese iha distritu Baucau nia laran durante
loron tolu nebe halo estragu hanesan sunu edifisiu
ho uma populasaun nian iha sub-distritu Venilale,
no sub-distritu Quilicai husi massa partidu balun.
Taur mos deklara katak ema ema hotu
bele iha direitu ba buat hotu atu halo maibe laiha
direitu para atu halo violensia.
"Siguransa buat ida que importante
liu, tanba ita bele iha direitu hotu mais buat ida
que it bele hateten nomos katak laiha direitu para
atu halo violensia. Violensia sei la lori buat diak
ida ba se deit iha Timor laran tomak, pelu kontrariu
agrava liu tan ," Katak Taur kestiona kona ba
asaun violensia sunu no estraga uma polusaun nebe
mosu iha distritu Baucau to'o Viqueque loron hirak
liu ba.
Hola parte iha enkontru ne'e maka
hanesan Brigadeiro F-FDTL, Taur matan Ruak, Tenente
Coronel Falur Rate Laek, Xefe UNMIT Atul Kahre ho
nia komitiva, Forsas Australia nia bo'ot iha Timor
Leste, Komandante UNPOL Baucau, Komandante PNTL Baucau,
Deputadu Cornelio Gama(L-7), Deputadu Riak Leman,
Antigu Kombatente, KAixa Klandestina no Veteranu Falintil,
ema besik atus rua resin.
Tuir rekonhese katak iha enkontru
ne'e, partisipante sira kestiona barak liu kona politika
nian.Maibe nia responde ba sira katak forsa sei la
hare ba kestaun politika nian maibe fo importansia
liu ba siguransa.
Nia dehan iha nasaun sira nebe pais
demokratiku, estadu nia dereitu, buat ida ezije ba
militar maka komportamentu militar.
"Forsas armadas ne'e apartidarismu,
la involve iha politika, la involve iha servisu partidu
sira nian. Nia misaun fundamental maka sai hanesan
instrumentu estadu nian, nasaun nian hodi defende
interese nasaun." Taur hateten.
"Ami dehan ami laos politika
mais ho buat sira hotu-hotu nebe sira hateten ami
lori ba ita nia orgaun estadu, orgaun soberaniu sira
para bele halo oinsa bele responde sira ni aspirasoens,"
Taur hateten kona ba sira nia ezijensia balun nebe
mosu iha enkontru ne'e.
Brigjen Taur esplika katak nia halao
enkontru ho veteranu no antigu kombatente sira ne'e
hafoin simu tiha orden husi Prezidente Republika hodi
hatun Forsa Defesa hodi ajuda atua situasaun iha Baucau
no Viqueque." Ami nia esforsu tomak halo nusa
maka servisu hamutuk ho PNTL, UNPOL ho Forsa Internasional."
Maibe nia husu liu-liu ba komunudade
sira oinsa bele kopera hamutuk ho forsa siguransa
bele hakat liu tiha situasan agora. Nia fo hanoin
fali hanesan uluk funu ba ukun-an, papel importante
no determinante ida povu maka asumi. Forsa armada
hanesan komplementar deit.
"Fundamental vontade koletivu,
vontade ema hotu-hotu nian, hakarak ema hotu-hotu
nian sai ukun-an," katak nia.
Taur mos informa katak iha enkontru
ne'e sira hotu aseita atu servisu hamutuk para ultrapassa
problema siguransa nian.
Mensajen nebe ohin ami fo maka servisu
hamutuk, hanesan mos uluk servisu hamutuk maka hodi
manan indenpendensia. Agora mos tenki servisu hamutuk,
Forsa Internasional mesak, F-FDTL mesak, PNTL mesak,
UNPOL mesak, bele iha kainaun, bazoka nunka resolve
problema," katak eis komandante Falintil ne'e.
Nia rekonhese katak ho servisu hamutuk
povu nian problema seguransa nian iha rezultadu boot.
Nia fiar katak komesa iha Sesta-feira liu mai oin
ne'e, liu-liu iha Baucau laran, dalan nebe husi Baucau
to'o Venilale hahu hakmatek.
Enkontru forsa armada ho veteranu
sira ne'e mos hamosu hanoin balun oinsa kordena malu
servisu hamutuk no halo oinsa sira organiza malu.
Ida ne'e Taur haktuir, hanesan proposta husi veteranu
klandestina rezistensia kombatente.
Nia tau aan nudar organizasaun independente
nebe halibur hanoin diak, halibur esforsu tomak para
servisu los deit ba paz, dame no estabildade. katak
ne'e laos organizasaun ida partidaria. F-FDTL mos
konkorda ho sira, no husu bainhira organiza aan tenki
iha oficial ligasaun nian para servisu ho parte F-FDTL,
PNTL, UNPOL, ho Forsa Internasional.
General fitun ida ne'e haktuir liu
tan katak prinsipiu nebe lori sira hotu diskuti kestaun
siguransa ne'e primeiru kona ba solidaridade. Nia
dehan Forsa Internasional sira iha tinan 1999 mai
tanba milisia sunu ita nia uma. Agora sira fila fali
mai tanba ita Timor oan sunu malu sai mosu krize.
Forsa Internasional sira nia solidaridade ba ita ajuda
ita no loron ita mos ajuda nasaun sira seluk-seluk
nebe presiza ita nia ajuda.
Bainhira jornalista husu rumor balun
nebe oras ne'e namkari iha distritu Baucau laran katak
iha jogada balu atu hatun nia husi kargu komandante
forsa armada, Taur hatan:"Hau sente katak laiha
ema ida iha Timor ne'e hanoin katak tenki hatun hau.
Hau iha forsa ne'e durante tinan tolu nulu resin rua
ona, no buat ida tinan tolu nulu resin rua ne'e laos
hanesan loron rua, nebe ne'e hanesan isu deit."
Iha parte seluk Januario Xavier,
coordencador CCF dirstritu Baucau hateten agora sira
nafatin halo manifestasaun pasifiku no mantein sei
la uza violensia. Fretilin agora tuir Januario, sei
halo greve deit.
Cesario Ximenes alis Liter nudar
vetranu Falintil nebe hola parte iha enkontru refere,
deklara katak sei hamutuk ho veteranu Falintil, Kaixa
Klandestina, no Antigo kombatente hodi konkorda ho
desizaun husi Brigadeiro Taur Matan Ruak.
Iha tempo hanesan Tenente Coronel
Comandante primeiro batalaun Falur rate Laek hateten
katak apoia nebe maka nia halo sei fo komisaun ki'ik-oan
nebe atu forma maka apoia defende tuir instrusaun
mai husi komandante.
Iha enkontru ne'e partisipante ezije
ba Prezidente Republika tun husi nia kargu tanba tuir
sira nia hare PR hola desizaun la tuir konstitusional
RDTL. Husu atu forsa mak kaer ukun, husu F-FDTL iha
fatin nebe mosu problema.
Sira mos ezije Forsa Internasional
fila hotu ba nia rain, husi sub-distritu Quilicai
sei la simu guvernu AMP iha sub-distritu refere no
husu atu Prezidente da Republika tun ba baze atu esplika
ba ema hotu kona ba formasaun guvernu husi AMP.
Husi parte distritu Lautem nia hato
proposta tolu(3) ba Brigadeiru Taur Matan Ruak katak
desizau Prezidente Republika rezigna an no ikus liu
sei boikota aktividade governu local nian. (gut)