<%@LANGUAGE="JAVASCRIPT" CODEPAGE="1252"%> Ministry of Defence and Security
Governo Timor Leste - MINISTERIO DA DEFESA E SEGURANCA
BRIGJEN TAUR TRISTE BA VIOLENSIA IHA BAUCAU – VIQUEQUE

Baucau, TP.

Segunda, 13 Agusto 2007

Komandante F-FDTL Brigadeiru General Taur Matan Ruak hateten violensia nebe mosu iha Baucau to’o Viqueque ne’e lori konsekuensia boot no halo ema hotu-hotu inklui nia rasik mos triste.

"Hau hanesan Baucau oan hau mos sente triste, mais triste deit la to'o, importante halo nusa maka bele kopera para ultrapassa" Katak Taur ba Timor Pos, depois enkontru ho veteranu Falintil, eis klandestina no antigo kombatente iha Quartel F-FDTL Primeiru batalaun Baucau, Quinta(09/08).

Enkontru ne'e atu responde ba situsaun nebe akontese iha distritu Baucau nia laran durante loron tolu nebe halo estragu hanesan sunu edifisiu ho uma populasaun nian iha sub-distritu Venilale, no sub-distritu Quilicai husi massa partidu balun.

Taur mos deklara katak ema ema hotu bele iha direitu ba buat hotu atu halo maibe laiha direitu para atu halo violensia.

"Siguransa buat ida que importante liu, tanba ita bele iha direitu hotu mais buat ida que it bele hateten nomos katak laiha direitu para atu halo violensia. Violensia sei la lori buat diak ida ba se deit iha Timor laran tomak, pelu kontrariu agrava liu tan ," Katak Taur kestiona kona ba asaun violensia sunu no estraga uma polusaun nebe mosu iha distritu Baucau to'o Viqueque loron hirak liu ba.

Hola parte iha enkontru ne'e maka hanesan Brigadeiro F-FDTL, Taur matan Ruak, Tenente Coronel Falur Rate Laek, Xefe UNMIT Atul Kahre ho nia komitiva, Forsas Australia nia bo'ot iha Timor Leste, Komandante UNPOL Baucau, Komandante PNTL Baucau, Deputadu Cornelio Gama(L-7), Deputadu Riak Leman, Antigu Kombatente, KAixa Klandestina no Veteranu Falintil, ema besik atus rua resin.

Tuir rekonhese katak iha enkontru ne'e, partisipante sira kestiona barak liu kona politika nian.Maibe nia responde ba sira katak forsa sei la hare ba kestaun politika nian maibe fo importansia liu ba siguransa.

Nia dehan iha nasaun sira nebe pais demokratiku, estadu nia dereitu, buat ida ezije ba militar maka komportamentu militar.

"Forsas armadas ne'e apartidarismu, la involve iha politika, la involve iha servisu partidu sira nian. Nia misaun fundamental maka sai hanesan instrumentu estadu nian, nasaun nian hodi defende interese nasaun." Taur hateten.

"Ami dehan ami laos politika mais ho buat sira hotu-hotu nebe sira hateten ami lori ba ita nia orgaun estadu, orgaun soberaniu sira para bele halo oinsa bele responde sira ni aspirasoens," Taur hateten kona ba sira nia ezijensia balun nebe mosu iha enkontru ne'e.

Brigjen Taur esplika katak nia halao enkontru ho veteranu no antigu kombatente sira ne'e hafoin simu tiha orden husi Prezidente Republika hodi hatun Forsa Defesa hodi ajuda atua situasaun iha Baucau no Viqueque." Ami nia esforsu tomak halo nusa maka servisu hamutuk ho PNTL, UNPOL ho Forsa Internasional."

Maibe nia husu liu-liu ba komunudade sira oinsa bele kopera hamutuk ho forsa siguransa bele hakat liu tiha situasan agora. Nia fo hanoin fali hanesan uluk funu ba ukun-an, papel importante no determinante ida povu maka asumi. Forsa armada hanesan komplementar deit.

"Fundamental vontade koletivu, vontade ema hotu-hotu nian, hakarak ema hotu-hotu nian sai ukun-an," katak nia.

Taur mos informa katak iha enkontru ne'e sira hotu aseita atu servisu hamutuk para ultrapassa problema siguransa nian.

Mensajen nebe ohin ami fo maka servisu hamutuk, hanesan mos uluk servisu hamutuk maka hodi manan indenpendensia. Agora mos tenki servisu hamutuk, Forsa Internasional mesak, F-FDTL mesak, PNTL mesak, UNPOL mesak, bele iha kainaun, bazoka nunka resolve problema," katak eis komandante Falintil ne'e.

Nia rekonhese katak ho servisu hamutuk povu nian problema seguransa nian iha rezultadu boot. Nia fiar katak komesa iha Sesta-feira liu mai oin ne'e, liu-liu iha Baucau laran, dalan nebe husi Baucau to'o Venilale hahu hakmatek.

Enkontru forsa armada ho veteranu sira ne'e mos hamosu hanoin balun oinsa kordena malu servisu hamutuk no halo oinsa sira organiza malu. Ida ne'e Taur haktuir, hanesan proposta husi veteranu klandestina rezistensia kombatente.

Nia tau aan nudar organizasaun independente nebe halibur hanoin diak, halibur esforsu tomak para servisu los deit ba paz, dame no estabildade. katak ne'e laos organizasaun ida partidaria. F-FDTL mos konkorda ho sira, no husu bainhira organiza aan tenki iha oficial ligasaun nian para servisu ho parte F-FDTL, PNTL, UNPOL, ho Forsa Internasional.

General fitun ida ne'e haktuir liu tan katak prinsipiu nebe lori sira hotu diskuti kestaun siguransa ne'e primeiru kona ba solidaridade. Nia dehan Forsa Internasional sira iha tinan 1999 mai tanba milisia sunu ita nia uma. Agora sira fila fali mai tanba ita Timor oan sunu malu sai mosu krize. Forsa Internasional sira nia solidaridade ba ita ajuda ita no loron ita mos ajuda nasaun sira seluk-seluk nebe presiza ita nia ajuda.

Bainhira jornalista husu rumor balun nebe oras ne'e namkari iha distritu Baucau laran katak iha jogada balu atu hatun nia husi kargu komandante forsa armada, Taur hatan:"Hau sente katak laiha ema ida iha Timor ne'e hanoin katak tenki hatun hau. Hau iha forsa ne'e durante tinan tolu nulu resin rua ona, no buat ida tinan tolu nulu resin rua ne'e laos hanesan loron rua, nebe ne'e hanesan isu deit."

Iha parte seluk Januario Xavier, coordencador CCF dirstritu Baucau hateten agora sira nafatin halo manifestasaun pasifiku no mantein sei la uza violensia. Fretilin agora tuir Januario, sei halo greve deit.

Cesario Ximenes alis Liter nudar vetranu Falintil nebe hola parte iha enkontru refere, deklara katak sei hamutuk ho veteranu Falintil, Kaixa Klandestina, no Antigo kombatente hodi konkorda ho desizaun husi Brigadeiro Taur Matan Ruak.

Iha tempo hanesan Tenente Coronel Comandante primeiro batalaun Falur rate Laek hateten katak apoia nebe maka nia halo sei fo komisaun ki'ik-oan nebe atu forma maka apoia defende tuir instrusaun mai husi komandante.

Iha enkontru ne'e partisipante ezije ba Prezidente Republika tun husi nia kargu tanba tuir sira nia hare PR hola desizaun la tuir konstitusional RDTL. Husu atu forsa mak kaer ukun, husu F-FDTL iha fatin nebe mosu problema.

Sira mos ezije Forsa Internasional fila hotu ba nia rain, husi sub-distritu Quilicai sei la simu guvernu AMP iha sub-distritu refere no husu atu Prezidente da Republika tun ba baze atu esplika ba ema hotu kona ba formasaun guvernu husi AMP.

Husi parte distritu Lautem nia hato proposta tolu(3) ba Brigadeiru Taur Matan Ruak katak desizau Prezidente Republika rezigna an no ikus liu sei boikota aktividade governu local nian. (gut)

 

CALENDER
 
SEARCH
Searh:

Governo Timor Leste - MINISTERIO DEFESA
This Web created by: PEPI Defence Department Timor leste @ 2007