TP, Quinta-feira, Dezembru
06, 2007
Dili - Hodi hametin liutan
relasaun iha area forsas armadas nian, governu Portugal
hakarak ona atu ninia military bele fo treinamentu
ba F-FDTL.
Vontade diak Portugal nian ne’e
ofisialmente sei hatudu liu husiakorsu ida maka
sei asina husi Sekretariu Estadu Defeza, Júlio
Tomas Pinto no Sekretariu Estadu Defeza Nasional
no Assunto Maritima Portugal nian, João Mira
Gomes, iha PalasioGovernu, Kinta (06/12) ohin.
Militar Portugal sei fo treinamentu
ba F-FDTL iha area hat (4), ne’e mak; ajuda
legal adviser ba Ministeriu defeza no mos ba F-FDTL,
ajuda fo treinamentu ba military sira iha Metinaro
no ajuda militar sira iha komponente naval iha Hera.
SED Gomes to’o iha Timor
Kuarta (05/12) horseik.
Durante iha nia loron primeiru
horseik, SED Gomes hasoru malun ona ho Prezidente
Republika - Dr. Ramos Horta, Primeiru Ministru -
Kay rala Xanana Gusmão, SED - Júlio
Tomas Pinto, Komandante F-FDTL – Brigen Taur
Matan Ruak, no representante especial Sekretariu
Geral Nasoens Unidas iha Timor-Leste, Atul Khare.
Sekretariu Estadu Defeza Portugal
ne’e dehan katak primeira vizita nebe nia
hala’o mai Timor-Leste ne’e nia sente
kontente tebes tanba militar Portugal iha komitmentu
bo’ot atu fo nafatin sira nia ajudu hodi treina
F-FDTL.
“Primeira vizita ne’e
hau sente kontenti tebes atu mai Timor-Leste, hodi
hare fatin treinamentu nebe forsa Portugal atu fo
treina ba militar Timor-Leste,” dehan Gomes,
hafoin hasoru malun ho PM. Xanana Gusmão.
Entretantu bainhira hasoru malun
ho Brigadeiru Taur, SED Gomes sira koalia kona ba
kooperasaun militar nebe Portugal atu halo dadaun
ne’e.
“Ohin (Kuarta 05/12) hau
mos ba hasoru malun ho Brigadeiru Taur Matan Ruak,
ami koalia kona ba oinsa prosesu dezenvolvimentu
F-FDTL ba future, liu-liu kona ba area formasaun
kapasidade, rekrutamentu ba forsa hodi hodi hare
futuru Timor-Leste. Tanba Portugal hanesan parseiru
estratejiku inportante ba Portugal, no Timr Leste
mos hanesan parseiru estratejiku ba Portugal,”
nia solidenta.
Bainhira hare situasaun atual Timor-Leste,
SED afirma katak, tuir nia hare situasaun seguransa
iha Timor Leste seidauk estavel lolos, tanba ne’e
nia husu Governu Timor-Leste presiza resolve didiak
problema nebe mosu iha rai-laran, atu povu moris
ho diak.
“Situasaun Timor-Leste seidauk
estavel lolos, tanba ne’e ami hakarak kondisaun
no situasaun hotu-hotu bele implementa programa
ba tinan 10 mai, kuandu situasan estavel, nasaun
sai hanesan forsa ida iha Estadu Demokratiku. Tanba
ne’e ami hakarak hala’o nafatin kooperasaun
ho forsa Timor-Leste, atu hadia forsa Timor Leste
diak ba future,” nia hateten. (ego).